Oštećeni zubi a nemate karijes?

Oštećeni zubi a nemate karijes?

U današnje vrijeme sve češće kod pacijenata susrećemo oštećenja zubi koja nisu uzrokovana karijesom. Iako je karijes jedna od najčešćih bolesti koja pogađa svjetsku populaciju, sve češće kod pacijenata susrećemo oštećenja zuba koja su vezana uz loše prehrambene navike, nepravilnu oralnu higijenu i nesvrsishodne kretnje donje čeljusti (tzv. parafunkcijske kretnje). Takve lezije obično nazivamo nekarijesnim lezijama, a mogu se javiti na svim površinama zuba.

Kada se oštećenja nalaze na vratu zuba koji je ujedno i najosjetljiviji dio zuba govorimo o nekarijesnim cervikalnim lezijama uz čiji nastanak se često veže način provođenja oralne higijene: nepravilna tehnika četkanja, abrazivna svojstva četkice i pasta za zube. Dodatni problem predstavlja činjenica da se zubi najčešće četkaju nakon obroka kada je u ustima visoka koncentracija kiselina. Štetan je unos različitih kiselina hranom i pićima niskog pH (manjeg od 5,5) kao npr. kiseli krastavci, ocat i agrumi. Skupinu populacije s povećanim rizikom za razvoj ovakvih lezija čine i tzv. ″pop drinkersi” – konzumenti gaziranih pića i sportskih napitaka. Djeca i adolescenti najveći su potrošači gaziranih napitaka i voćnih sokova, čiji se erozivni potencijal (erozija – gubitak zubnog tkiva koje je kemijski otopljeno s površine zuba bez sudjelovanja bakterija) smanjuje ukoliko se piju na slamku, te ako se izbjegava njihovo mućkanje u ustima. Izvor kiseline se može nalaziti i unutar ljudskog organizma – najčešće je to gastrična kiselina koja dolazi do usne šupljine uslijed povraćanja. Žvakanje vitamina C, konzumacija aspirina i amfetamina također dovode do erozivnih promjena.

Osim oštećenja na vratu zuba, nekarijesne lezije često nalazimo i na griznim plohama zuba. Potrošene grizne plohe zuba nalazimo kod stanja koje nazivamo bruksizam. Bruksizam je psihogeno uvjetovano škripanje i stiskanje zubi tijekom sna i/ili u budnom stanju. Postoje dvije vrste bruksizma: škripanje koje uključuje pokrete donje čeljusti i može biti prilično glasno ili stiskanje zuba kod kojih nema pokreta donje čeljusti pa je stoga nečujno. Bruksizam uzrokuje prekomjerno trošenje zubi, te bolove u zubima, čeljusnim zglobovima i glavobolje.
Terapija uključuje izradu posebne udlage za bruksizam na temelju otiska zubi. Ukoliko se bruksizam ne liječi, kroz dulji vremenski period može izazvati oštećenja ne samo na zubima, nego u cijelom žvačnom sustavu.

VAŽNOST PREVENCIJE

  1. Edukacija o pravilnom provođenju oralne higijene i pravilnoj tehnici četkanja

  2. Promjena prehrambenih navika (umanjiti konzumaciju kisele hrane i pića, a povećati unos mlijeka i mliječnih proizvoda)

  3. Kontrola sistemskih bolesti ako su prepoznate kao etiološki faktor

  4. Preventivne mjere za kemijske čimbenika (žvakanje žvakaćih guma bez šećera, primjena fluorida prilikom redovitih kontrola u stomatološkoj ambulanti)